Ovo je predeo velikih razmera, diseciranog reljefa, sa snažnim karakterom divlje prirode i izuzetnim panoramskim vizurama. Predeo koji svoj karakter duguje kombinaciji fizičke strukture i prošlih korišćenjima zemljišta (ekploatacija šuma i pašarenje). Zemljišni pokrivač je vizuelno koherentna listopadna šuma (mestimično sa veštački unetim četinarskim šumama) i razređena šuma/šikara sa mestimičnom pojavom livada/pašnjaka.
Zatvoren, uramljen predeo, uzanih dolina kanjonskog tipa sa visokim, gotovo vertikalnim stenama kanjona, na pojedinim mestima na rastojanju od samo nekoliko metara. Spacifični karakter ovog tipa predela kreiraju litice koje se spuštaju tocilima, koja se završavaju lepezasto razvijenim siparima. Iznad sipara često se javljaju otvori pećina, a u podnožju krečnjačkih odseka, na dodiru sa vododržljivom podlogom, izbijaju snažna kraška vrela.
Dobro definisane morfološke celine dolina okruženih strmim stranama planina i brda. Strane doline su najvećim delom pod šumom / šikarom. U dolini zemljište se obrađuje, što daje osećaj prisustva čoveka u inače divljoj prirodi koja ih okružuje. Prostorni obrasci polja, pravilnih i polupravilnih ivica, definišu dimenzije dolina. Predeo je nastanjen.
Otvoreni, izloženi predeli podnožja planina, sa izuzetnim vizurnim tačkama. Tip pokrivača drvenaste vegetacije su ostaci šuma, separatne (fragmentovane) konfiguracije, nepravilno oblikovani, koji okružuju komplekse agrarnih površina. Polja su kružno i polukružno raspoređena, neograđena, otvorena i prate konfiguraciju terena. Dominantni vizuelni elementi su smena šuma, pašnjaka, obradivih površina, u razvijenom brdovitom reljefu, diseciranom jarugama i vodotocima.
Predeo strmih padina, diseciran klisurastim dolinama stalnih i povremenih vodotokova, jarugama i vododerinama. Ovo je predeo prostranih, nepravilno oblikovanih listopadnih šuma, sa velikim učešćem starih šuma, preko 100 godina starosti, i pojavom šume prašumskog tipa. Šumsko - pašnjački karakter ovom tipu predela daju razbacane i grupimično raspoređene livade i pašnjaci na bilima i dugačkim kosama.
Izložen, dominantan i specifičan karakter predela Boračkog krša, izdvaja ovaj predeo kao prepoznatljiv reper, znamenitost Gružanskog područja. Karakterišu ga jako strmi, stenoviti i razriveni delovi vulkanskog masiva Jaševca. Sa vrha Boračkog krša pružaju se vizure na duge distanca, na dolinu Gruže, Gružansko jezero i okolna sela.
Klisuraste – kanjonske „V“ doline, okružene strmim i šumovitim padinama. U okruženje dolina zastupljene su guste listopadne šume. Lokalno se javljaju izdanci stena bez vegetacije. Predeo je linearan, zatvoren, kratkih vizura. Tok reke je prirodan sa uzanim pojasom prirečne vegetacije. U širim aluvijalnim ravnima dolina kompleksi agrarnih površina.
Lociran u pobrđu planina, brežuljkasto - brdovit predeo, mestimično strme topografije. Ovo je predeo sličan tipu predela TKP 05, ali za razluku od njega, manjih je nagiba, i sa manjim ograničenjima za poljoprivredu. Stoga ovaj predeo sadrži značajan procenat obradivih površina, često povezanih sa naseljima razbijenog morfološkog tipa.
Predeo karakteriše serija brda i klisurastih rečnih dolina i jaruga. Veći šumski masivi su najčešće u jarugama, a na bilima mozaik voćnjaka, oranica, pašnjaka. Vizuelno jedinstvo pokrivača drvenaste vegetacije je koherentno. Dominantan vizuelni elemenat je diseciran reljef i mozaični raspored šuma, pašnjaka, voćnjaka i njiva. Predeoni obrazac pretežno pripada tipu „velikih parčadi“ šume.
Brdovit, jako diseciran teren. Specifiča dendrična struktura predela koju formiraju zrakasto poređane jaruge i potoci, koje prati linearni obrazac drvenaste vegetacije. Na bilima, između linearnih ostataka šuma, zastupljene su mešovite poljoprivredne kulture.
Planinsko-brdski predeli promenjene morfologije usled brojnih velikih površinskih kopova. Vizuelno jedinstvo pokrivača drvenaste vegetacije je koherentno. U podnožju i na padinama parcele voćnjaka, vinograda, delimično zaparloženih. Ključni vizuelni element čine površinski kopovi.
Ovaj tip karaktera obuhvata područja čije poreklo je dominantno antropogeno, odnosno promene u karakteru predela su nastale radovima kao što su: akumulacije, površinski i podzemni kopovi, rudarska naselja.
Zaravljen, horizontalan teren širokih aluvijalnih ravni Velike Morave i Resave. Ovo je tipičan planiran, agrarni predeo, sa naseljima okruženim velikim poljima, prtetežno pod ratarskim kulturama. Prostorni obrazac drvenaste vegetacije sadrži pojedinačno drveće na međama i parcelama, prirečnu vegetaciju duž pritoka i mestimično manje šumske zabrane.
Ravan, sezonski plavljen, priobalni pojas inundacione ravni Velike Morave. Poseban karakter ovom tipu predela daju brojni tragovi napuštenih korita, mrtvaja i plitkih izduženih jezera, koja su nastala presecanjem meandara. Prostorni obrazac obradivog zemljišta unutar starih meandara reke je planiran. Najveći deo ovog tipa predela je nenastanjen.
Jezero izdvojeno kao tip karaktera predela zbog svog prirodnog porekla. Jezero je okruženo oranicama i sa nekoliko šumskih zabrana u ravničarskom terenu. Klokačko jezero se nalazi kod sela Kloka, na ravnom terenu od 0 do 3º, na jezerskoj površi, na eutričnom smeđem zemljištu. Jezero je okruženo, uskom obodnom trakom od livada, razređenih šuma i šikara i sa nekoliko šumskih zabranau matrici moderne intenzivne, poljoprivrede.